Gužva međ' ženskim međunožjem

Visoka društvena temperatura ponovno je u prvi plan gurnula žene, ovoga puta trudnice. U sklopu aktualnih državnih ušteda ministar zdravstva pokušava što smanjiti, što racionalizirati skupi, mastodontski i neučinkoviti zdravstveni državni aparat. Krenulo se sa rodilišnim stacionarima, koji od svojega osnivanja ne zadovoljavaju niti kadrovske, niti materijalno-tehničke uvjete, te rade, kako se to obično kaže na rubu zakonitosti. Dokidanje slavonskih stacionara išlo je glatko, no dalmatinski su se pokazali tvrđim orahom.

Gužva oko rodilišta izrodila je umjesto rješenja, njegove glavne aktere: ginekologe, ministra i pobjedničku ekipu.

Ginekologija, kao prevažna zdravstvena djelatnost, krivo se pozicionirala u zdravstvenom sustavu od samoga početka. Gurajući se u tzv. primarnu zdravstvenu zaštitu sa spomenutim stacionarima kao utezima, postala je svrhom sama sebi. Svela se na bezbrojne i bezidejne kontrole zdravih trudnica, ultrazvučno praćenje bebica i njihova slikanja za kućne fotogalerije. Trudnoća, kao prirodno, fiziološko drugo stanje pretvorena je u patologiju.  

Prave patološke trudnoće, kao stanja koje traže ozbiljni medicinski pristup, i ovako se vode negdje druge, u nekolicini kliničkih centara.

Ministar zdravstva će pod hitno morati tražiti nove savjetnike, ali ne za reformu, nego za javne nastupe. Umjesto da se jasno i nedvosmisleno drži svoga reformskog kursa, olako pokazuje svoj mekani gard i pojačava uvjerenje da je očuvanje vlasti važnije od bilo kakve reforme.

Najzadovoljnije je veselo i šareno društvo iz pobjedničke ekipe. Predvođeni već spomenutim lokalnim šerifima, alkarima, fratrima, primaljama i instrumentaliziranom svjetinom, izvojevali su laku i uvjerljivu pobjedu. Uz to još, i obnovu stacionara iz prazne kase ministarstva, kao novih spomenika hrvatske gluposti.

U danima koji slijede ministar će svoju vjerodostojnost testirati lagodnom misijom spajanja zagrebačkih bolnica, primarni ginekolozi iznova pronalaziti smisao svojega postojanja, a trenutno pobjednička ekipa pripremati se nove izazove.

A trudnicama? Njima, u drugom, blaženom stanju i ovako je najvažnije je roditi živu i zdravu bebu.

VRTOM PROTIV RECESIJE

Proljeće je dio dobrodošle poslijezimske katarze. Budi brojne primisli, ali nekako miris, zelenilo i rascvjetalost vrta, bašće su mi najbliži.

Kako to proljetno buđenje stvara toliko pozitivnih vibracija u ljudskoj duši? Zašto tom dašku proljeća radujemo se svi? Postoje tu suvisli i manje suvisli odgovori.

Npr. onaj baziran na našem biološko-hormonalnom cirkadijalnom ritmu. Ili, o spiralno-kružnom životnom hodu. Ili pak onaj, o ljudskoj težnji što dubljeg ucjepljenja u probuđenu prirodu.

Ne trudim se dati odgovor na to pitanje. I ovako nije jednoznačan. A vrt, i sve što na njega podsjeća, zanima me više kao odličan medij društvene komunikacije i kao prostor fizičkog opuštanja, profinjene duhovnosti, pa čak i svojevrsne erotičnosti. Nema imunih kada je vrt u pitanju.

Jačega prirodnog stimulansa i antidepresiva od vrta ne poznajem, naravno ako se izuzme obitelj. «Samo da se ja prihvatim vrta i motike, sve će biti lakše», uobičajeni je psihološki autosuport. Zadojenost vrtom raste godinama. Moj kolega, za kojega kažu da mu je asocijativnost jača strana ličnosti, zna reći: kada muškarac počne peći rakiju, a žena praviti pekmez ili liker, andro/menopauza je tu.

Vrt bi mogao ispričati puno pikantnih pričica s natruhama tako dragog nam voajerizma. Obilje je tu i najnovijih vijesti, zločestih susjedskih podmetanja, čarki, pa otvorenih svađa i sukoba. Ali, i nezaboravnih ljubavnih susreta. Prava proljetna katarza!

Njegovanje kulta bašće poznato je od pamtivijeka. Izljedrio je čak poznata  «bašćanska», ljubavna pravila. Treba iz znati i poštovati, odstupanja mogu biti neugodna. A jednostavna su: Ako je bašća obrađena i ograđena zaobiđi ju, ukoliko je ograđena, a neobrađena razmisli, ukoliko je neobrađena i neograđena pomozi!

Zašto onda bašća? Odličan je lijek u borbi protiv recesije. Gospodarske, političke, društvene, duhovne, moralne, intelektualne, sportske, kulturne…