Čest je slučaj nagle, naprasne, neočekivane smrti. I što je još gore, takva smrt se češće događa mlađoj populaciji. U narodu za takvu smrt znaju reći da je to «smrt u cipelama», misleći na činjenicu da umrli nije prethodno bolovao. Takva smrt je po pravilu dramatična za okolinu, ali je «lagana» za umrlog. Kažu, «umro je iz punog zdravlja», u medicini se koristi eufemizam- imao je «praznu povijest bolesti». I jedno i drugo dođe na isto. Ipak pažljivijom analizom dobivenih podataka, često proizlazi da se umrli znao žaliti na bolove u prsnom košu, umor i opću slabost. Razvidno je k tomu, da su umrli imali jedan, ali obično više rizičnih faktora za bolesti krvnih žila: hipertenziju, pušenje, visok kolesterol …, ali kako se obično događa u stvarnom životu, preko toga se prelazi, jer «takve smrti se uvijek događaju drugome». Činjenica je, da više od 5% smrti zbog koronarne bolesti (zakrečenje krvnih žila srčanog mišića) dolazi iznenada i bilo kakva pomoć, pa koji puta i u zdravstvenim ustanovama je zakašnjela.
Dva se medicinska entiteta okrivljuju za iznenadnu smrt. Kod mlađih obično se radi o hipertrofiji (zadebljanju) srčanog mišića (dijagnosticira se pravovremenim ultrazvukom srca) i prepoznata bolest, može se uspješno držati pod kontrolom. Kod starijih, uzrok je najčešće, gore navedena, klinički neprepoznata koronarna bolest, koja ne završava srčanim infarktom što je obično slučaj, nego jednom teškom aritmijom (treperenje klijetki), koju karakterizira kaotičan rad srca i nagli gubitak njegove osnovne funkcije- pumpanja krvi.
Ima li lijeka iznenadnoj smrti? Kada nastupi, a obično se događa za vrijeme uobičajenih životnih aktivnosti, praktično nema. Posjetimo se, da smrt takve bolesnike zatiče u krevetu, na radnom mjestu, automobilu, sportskim aktivnostima.
Ali, postoji, jedna druga priča. Ona se zove srčano-žilni slijed (kardiovaskularni kontinuum). Pojava prvog rizičnog žilnog faktora (obično povišeni krvni tlak!) je zapravo prva «perla» u navedenom nizu. To je početak evolucije. Njena duljina je potpuno individualna, od nekoliko mjeseci, do nekoliko decenija. Nastaju kaskadno drugi događaji iz navedenog slijeda: opterećenje lijeve klijetke, proširenje srca, koronarna bolest, srčani infarkt, tomboembolijske komplikacije, poremećaji ritma, srčano zatajivanje i smrt. Svi srčani bolesnici, pa i oni s mogućom iznenadnom smrti, imaju svoje mjesto u navedenom slijedu. To je bit priče.
Visoki tlak u Hrvatskoj optimalno je kontroliran u 16% pacijenata, šećerana bolest u manje od 10%, više od 50% bolesnika je nesvjesno visokog kolesterola, a puši preko 30% populacije. Psihosocijalnih poremećaja, pretilosti povezane s nepravilnom prehranom i inaktivnosti sve više, a ozbiljnih i kvalitetnih preventivnih pregleda sve manje. U navedenom činjeničnom kolopletu i znanstveno utemeljenom srčanom-žilnom slijedu, leži prevencija i terapija iznenadne srčane smrti. Drugoga puta, nažalost, nema.
Nema komentara:
Objavi komentar